O delfinima
Poznato
je više od 4600 vrsta sisara(sisari-klasa
Mammalia) podjeljenih u 21 red. Jedan od tih redova je red kitova i delfina (Cetacea)
koji se sastoji od 78 različitih vrsta.
Delfini spadaju u grupu sisara Monotremata-sisara koji nose jaja.
Postoji oko 40 vrsta delfina u 17 rodova. Veličina im varira od 1.2 m i 40 kg do 9.5 m i 10 tona. Mogu se naći posvuda, najčešće u plitkim morima kontinentalnih šelfova. Mesojedi su i hrane se uglavnom ribom i lignjama.
Delfin nastanjuje gotovo sva mora , odličan je
plivač pa i nije čudo što može dostići brzinu čak do 40 km/h .
Pored morskih postoje i slatkovodni ili riječni delfini koji nastanjuju rijeke
Azije i Južne Amerike .
Grupa delfina zove se jato.
Delfini provode čitav život u vodi, čak i radjaju tu.
Sliče ribama, ali imaju pluća, a ne škrge.
Za razliku od riba, delfini
udišu zrak te moraju izlaziti na površinu svakih nekoliko minuta da bi udahnuli.
Nosni otvor se nalazi na gornjoj strani glave i prekriven je mišićem koji
omogućava potpuno zatvaranje nosnica prilikom urona.
Delfini u potrazi za ribom obično ostaju pod morem 4-5 minuta.
visoku inteligenciju. Glava se zavrsava nekom vrstom uskog kljuna u kome se nalazi oko 200-250 ostrih zuba. Zubi su im raspoređeni u niz tako da funkcionišu kao antena koja sabira dolazeći zvuk. Osnovna boja im je siva, različitih nijansi, sa svijetlim donjim dijelom tijela.
Udaljenost određuju vidom i biosonderom (zvučnim radarom). Na čelu imaju masno tkivo koje im služi kao akustična leća pomoću koje usmjeravaju zvuk i određuju udaljenost. Zvukovi koje delfini ispuštaju mogu biti toliko jaki da njima omame ribu, ali služe i kao odgojna metoda kada mama 'viče' na svoju bebu delfina.
Neke od najpoznatijih vrsta delfina
Običan delfin (Delphinus delphis) je raširen u toplim i umjerenim morima.
Hrane se uglavnom ribom, društveni su i žive u grupama od nekoliko jedinki ili od nekoliko stotina.
Ima dug i ravan nos, a vretenasto tijelo može narasti do dužine od 2,5 metara. Glatka koža ove vrste s leđne je strane tamno smeđe do crne boje, dok mu je trbušna strana bijela. Postoje i svjetliji primjerci.
Jako je česta vrsta u Sredozemnom moru.
Delfini su poznati po svojoj inteligenciji, razigranosti i prijateljskom odnosu prema čovjeku.
Kljunasti delfin (Tursiops Truncatus) je vrsta koja se najčešće sreće u akvarijumima, zato što je pristupačniji od običnog delfina.
Ostale poznate vrste su: sidrasti delfin(Stenella frontalis) , stanovnik Atlantskog i Indijskog okeana i u cijelom svijetu poznat Risov delfin(Grampus griseus) .
Delfin s bijelim bokovima i delfin s bijelim kljunom su atlantske vrste koje pripadaju rodu Lagenorhynchus.
Zubati delfin (Steno fluviatilis) nastanjuje rijeke na sjeveru Južne Amerike, a šest vrsta roda Sousa živi u obalnim, poluslanim vodama Južne Azije, Australije i Afrike.
Pilot-kitovi iz roda Globicephala izuzetno su inteligentni i mogu da se dresiraju. Društveni su, hrane se uglavnom lignjama, a često ih prate kljunati delfini.
Kit ubica ili orka(Orcinus orca) grabljivac je koji živi u okeanima od Arktika do Antarktika. Kreće se u grupama od po samo nekoliko jedinki pa do pedeset. Dostiže dužinu od preko 10 m; hrani se ribom, pingvinima i toplokrvnim morskim životinjama, kao što su morski prasići i delfini.
Platanisti (Platanistoidea) obuhvataju tri porodice slatkovodnih delfina Azije i Južne Amerike. Oni imaju duge uske kljunove i prilično slabo vide. Platanistima pripada Susu, delfin rijeke Gang u Indiji. Butu delfin, stanovnik riječnih slivova Orinoka i Amazona i kineski jezerski delfin.
Zanimljivosti
Uobičajeno je mišljenje da delfini žive u moru,
zamišljamo ih na pučini, a oni žive i u slatkim vodama.U kineskoj rijeci Yangce
žive slatkovodni delfini "Bajij", zapravo preživljavaju jer su u opasnosti
izumiranja vrste zbog ribolova koji ih uništava u velikom broju i nema ih tko
zaštititi s obzirom da se nalaze u zemlji u razvoju i nisu toliko poznati.
U Brazilu su slatkovodni delfini koji žive u rijeci Amazoniji, zovu ih "Botos",
sveti kao što su svete krave u Indiji. Smatra se da štite ljude i da spašavaju
utopljenike.
Za Maore, delfini "Taniwha", su isto božanstva a Etrušćani su uz pomoć delfina
prevozili duše mrtvih prema osrtvima blaženih.
Delfini su najinteligentnije
morske životinje
Zbog svoje inteligencije, delfini se često
dresiraju za izvođenje predstava u bazenima, kao i za obavljanje podmorskih
radova u brodogradilištima; brže zarone od ronilaca, služe kao glasnici za ljude
na kopnu i one na dnu mora, pronalaze podmornice i izvršavaju prave vojne
misije.
Osim te bitne zanimljivosti, postoji još jedna njihova karakteristika:
Delfini nikad ne spavaju! Jedna polovina mozga uvijek im je budna, a nakon dva sata aktivnosti prebacuje se na drugu polovinu