Adolf Hitler (Braunau am Inn (Austrija), 20. travnja 1889. - Berlin, 30. travnja 1945.) je njemački političar, 1933. imenovan njemačkim kancelarom, od 1934. s diktatorskim ovlastima. Vođa (njem. Führer) Njemačke Nacionalsocijalističke radničke stranke i nacističke Njemačke od 1933. do 1945.
Kao predstavnik njemačke ekstremne desnice, Hitler je iskoristio nezadovoljstvo velikog dijela njemačkog naroda gospodarskom krizom i nametnutim reparacijama iz Prvog svjetskog rata te sa svojom strankom pobijedio na dvama uzastopnim parlamentarnim izborima 1932. nakon čega ga je, 1933., Paul von Hindenburg imenovao kancelarom. Godinu dana kasnije, 1934., je, uz potporu svih njemačkih stranaka osim SPD-a, isključio parlament iz procesa donošenja zakona i time praktički zaveo stranačku i osobnu diktaturu koja je kulminirala 1939. pokretanjem osvajačkih ratova i genocidom nad pojedinim europskim narodima, prije svega Židovima (vidi: Holokaust).
Hitlerov pokušaj stvaranja Velike Njemačke (Grossdeutschland), prvo mirnim putem: lobiranje kod velikih sila kao i kroz masovne marševe i referendume uspjeli su u malom vremenskom razdoblju dovesti do pripajanja Austrije (Anschluss), kao i pojedine dijelove Čehoslovačke s njemačkim življem. Ne uspjevši učiniti isto s Poljskom, prisiliti povrat teritorija koje su bile izgubljene nakon Prvog svjetskog rata, Hitler izvršava invaziju 1939. pogrešno procijenivši da Velika Britanija i Francuska neće priteći u pomoć. Ovim napadom počinje 2. svjetski rat - šestgodišnji sukob između bloka Osovina i Saveznika.
Hitler je također bio glavni ideolog rasne politike nacističke njemačke, što je najavio već u knjizi Mein Kampf (Moja borba) 1924. Pod njegovom vlašću došlo je do istrebljenja Židova (više od pet milijuna) i Roma u Holokaustu.
Hitlerov san - stvoriti tisućljetni Reich, super državu u kojemu bi njemački narod imao apsolutnu vlast - slomljen je 30. travnja 1945., kada je Hitler izvršio samoubojstvo u svom bunkeru, ispred nadiruće sovjetske Crvene armije.