<back Afrika
Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije. S površinom od oko 30,244,050 km2 uključujući otočja, pokriva 6% ukupne Zemljine površine i pokriva 20.4% ukupnog kopnenog područja na Zemlji.[2] S otprilike 922 milijuna stanovnika (podatak za 2005.)[3] čini oko 14.2% ljudske populacije. Kontinent je okružen Sredozemnim morem na sjeveru, Sueskim kanalom i Crvenim morem na sjeveroistoku, Indijskim oceanom na jugoistoku i Atlantskim oceanom na zapadu. U Africi postoji 46 država uključujući Madagaskar, odnosno 53 države uključujući sva otočja.
Afrika, posebice središnja istočna Afrika, u znanstvenoj zajednici smatrana je zemljom porijekla čovjeka i porodičnog stabla Hominidae (veliki majmuni), što je dokazano otkrićem najranijih hominida i njihovih vjerojatnih predaka, kao i kasnijih čiji ostaci datiraju prije otprilike sedam milijuna godina - ukljućujući Sahelanthropus tchadensisa, Australopithecus africanusa, A. afarensisa, Homo erectusa, H. habilisa i H. ergastera - s najstarijim nalazištem Homo Sapiens (čovjeka) u Etiopiji koji datira prije cca. 200 000 godina.[4]
Afrika obuhvaća mnoge klimatske zone; to je jedini kontinent koji se proteže od sjevernog do južnog umjerenog pojasa.
Površina |
30,221,532 km² |
Stanovništvo |
922,011,000[1] (2005., 2. po veličini) |
- gusto ća |
30.51/km² |
Države |
Otkrij 53 Alžir |
Jezici |
Afrički jezici i drugi |
Vremenske zone |
od UTC-1 (Zelenortska Republika) do UTC+4 (Mauricijus) |
Etimologija
U antici, Rimljani su koristili ime Africa terra za sjeverni dio kontinenta, današnji Tunis, koji je bio rimska provincija Afrika Nova. Samo porijeklo imena Africa ima više tumačenja: od feničanski afar (prašina), grčki aphrike (bez hlada) ili latinski aprica (sunčano).
Zemljopis Afrike
·
Površina: 30 292 000 km2 s otocima, 29 200 000 km2 bez otoka·
Država s najmanje stanovnika: Sejšeli (81 000 stanovnika)Položaj
Nalazi se na sve četiri polutke. Presjeca ju ekvator i nulti meridijan. Pruža se od Sredozemnog mora na sjeveru do Indijskog i Atlanskog oceana na jugu. Dio je prastarog kopna Gondvane. To je prastaro kopno gdje su u prošlosti Afrika, Australija, Antarktika, Južna Amerika, i Arapski poluotok bili spojeni.
Planine
·
Najveći vrh: Kilimandžaro (5895 m, Tanzanija)·
Planina Atlas na sjeverozapadu afrike, na prostoru Maroka, Alžira i Tunisa. Unutar ovog planinskog sistema, razlikujemo Anti Atlas, Tel Atlas, Saharski Atlas, Srednji Atlas, Visoki Atlas.Nizine
Dijeli se na visoku i nisku Afriku. Reljefne cjeline niske su gorje Atlas, Sahara, Somalija, zavala Konga i Čada. Reljefne cjeline visoke Afrike su: Jezersko, etiopsko i Južno Afričko visočje. Dio je Gondvane, od nje su u prošlosti nastale: Indija, Južna Amerika, Afrika, Antarktika i Australija.
Otoci
Madagaskar, Kapverdski otoci, Kanarski otoci (Španjolska)
Rijeke
·
Najdulje rijeke: Nil (6 397 km), Kongo (oko 4 800 km), Niger (4 200 km)Jezera
·
Broj jezera: više od 2000 (više od 400 samo u Nigeriji)·
Najveće jezero: Viktorijino jezero (68 880 km2, Uganda/Kenija/Tanzanija)Klima
·
Najniže izmjerena temperatura: -24ºC (Ifrane, Maroko)·
Najviše izmjerena temperatura: 58ºC (Al Aziziyah, Libija)U africi imamo osam klimatskih zona:
·
Tropska vlažna područja
·
Tropski polupustinja·
Sub-saharsko podrucje·
Suptropska područja s vlažnim zimama·
Suptropska područja s vlažnim ljetima·
Sušni suptropi·
Stepe s vlažnim zimamaU Centralnoj Africi preovladava ekvatorska klima. Ona je najviše izražena u zavali Konga i u niskom Atlantskom primorju. Prema sjeveru i jugu ova klima postepeno prelazi u vlažnu tropsku s kišnim i sušnim dijelom godine. Na jugu Angole vlada sušna tropska klima
Narodi
Bušmani su jedni od naroda Afričkoga kontinenta.
Pigmeji su jedan od malobrojnijih naroda u Africi. Žive u oko Konga i veoma su niskog rasta, ima ih oko 500.000.
Religije
U Africi su raširene različite religije. Oko 85% Afrikanaca ispovijeda islam na sjeveru i istoku i kršćanstvo na jugu. Granica između islama i kršćanstva nepravilno se kreće između desete i petnaeste paralele sjeverno od ekvatora. Islam je najraširenija religija u Africi i ispovijeda ga 45% stanovništva kontinenta. Poslije arapskih osvajanja u 7. stoljeću on se snažno učvrstio u zemljama u sjevernoj Africi od Egipta do Maroka. Od 12. stoljeća islam prodire u regiju Sudana, u istočnoj Africi gdje se učvršćuje do 19 stoljeća. Gotovo svi muslimani Afrike su suniti.